Danas živimo u vremenima fascinantnih otkrića i promjena svekolikog života i koliko god to kome čudno zvučalo mi još uvijek dramatično podcjenjujemo inovativnost, kako u našem privatnom životu tako i u poslovanju. Posljedica je to ne toliko naše nespremnosti na promjene već ljudske komocije i sociološke činjenice kako su ljudi u preko 90% populacije sljedbenici (folowers), a tek manje od 10tak posto predvodnici (entrepreneurs) tj. oni koji rješavaju svoje, ali i tuđe probleme.
Sjajna infografika ARK Investa nam pokazuje kako smo jedno intenzivno razdoblje velikih inovacija već imali na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Tada su se događale tri velike disrupcije života koje su pokrenuli izumi telefona, motora s unutarnjim sagorijevanjem te izmjenične struje, a prije toga su parni stroj i željeznica krenuli mijenjati odnose u radu i komunikaciju među ljudima. Sada nam se čini kako je lako shvatiti ondašnje vrijeme i kako je to tada izgledalo jer smo odrasli u svijetu koje su te tri inovacije definirale. Mi smo se u međuvremenu saživjeli s njima, zapravo sa svim proizvodima i uslugama koji su proizašli iz njih i time definirali naše svakodnevne životne navike i ponašanje. Ljudi koji su živjeli tada to su doživljavali sasvim drugačije, slobodan sam reći isto ili uvelike slično našem današnjem reagiranju na nove disrupcije koje donose umjetna inteligencija, robotika, genetika, pohrana energije i blockchain. Pri čemu smo se na Internet i kompjutere koliko toliko navikli. Njih svih sedam nepovratno utječu na svakog od nas ljudi pojedinačno, sva naša poduzeća, poslove, način življenja kako privatno tako i javno. Mijenjamo se ipak poprilično, a koliko je to brzo govori podatak da su se ekrani na dodir (touch screen) u masovnoj upotrebi pojavili tek prije jednog desetljeća, a danas si gotovo nitko više ne može zamisliti život bez njih.
Financijska industrija postoji tisućljećima. U ovo što poznajemo danas razvijala se posljednjih 9 stoljeća da bi je tehnologija u posljednjih 20 godina počela drastično mijenjati. Tu počinje vrijeme fintech-a. Na njegovo stvaranje i razvoj od tih sedam inovativnih tehnologija četiri imaju direktnog utjecaja. To su kompjuteri, internet, umjetna inteligencija i blockchain. Već sada je nemoguće pratiti dinamiku promjena i pojavu novih proizvoda i usluga u fintech svijetu, a tek smo na početku njegovog razvoja. Ako ovo vrijeme stavimo u korelaciju s onim od prije jednog stoljeća probajte zamisliti što tek dolazi.
Digitalna ekonomija se razvija i sve je prisutnija u našem okruženju, samo je pitanje koliko smo si to osvijestili bilo na osobnoj ili na profesionalnoj razini kao i na razini društva u kojem živimo. Ja sam već više od tri desetljeća aktivan u financijskoj industriji i mogu reći kako sam imao sreće doživjeti njezinu transformaciju npr. na tržištu kapitala iz materijalnih vrijednosnih papira (vjerovali ili ne, nekada su sve dionice i obveznice bile štampane na papiru) u dematerijalizirane vrijednosne papire (digitizirani zapisi u skrbničkim institucijama i bankama, o kojima se informacije prenose internetom) da bih danas gledao kako se oni digitaliziraju uz pomoć blockchaina i drugih novih tehnologija. Tu je potrebno dodatno razjasniti razliku između pojmova „digitizacija“ i „digitalizacija“. Naime, digitizacija je pretvorba analognog u digitalni zapis, a digitalizacija je način na koji će taj novi digitalni svijet utjecati na ljude, tj. na njihov rad i život.
Razumljivo je da su kriptovalute čudna pojava nekom tko ne poznaje taj proces transformacije, ali znajući kako je internet tehnologija koja distribuira kopije, a blockchain je tehnologija koja prenosi digitizirane originale postajemo svjesni kako se tim procesom digitalizacije mijenja svijet financija. Uostalom pojam „kriptovalute“ dolazi iz svijeta igrica (gaming) i IT industrije te je u osnovi neprimjeren za ono što predstavlja u financijskom svijetu pa se tako sve više u javnost uvodi pojam „digitalne imovine“ (digital asset). Taj proces prelaska iz klasičnog svima nam dobro poznatog realnog, analognog i materijalnog svijeta u digitalan izrazito je dinamičan. Kad iz tog kuta gledamo onda brzo i jednostavno shvaćamo, a posljedično tome i prihvaćamo sve češće susrete s digitalnom imovinom i kriptovalutama. Naime, one su tek dio te prije spomenute digitalne transformacije financijske industrije unutar razvijanja te implementiranja digitalne ekonomije u naše svakodnevno poslovanja i življenje.
Švicarsko regulatorno tijelo FINMA prvo je precizno definiralo tri funkcije koje mogu imati kriptovalute i prema kojima se sve one mogu razvrstati u tri kategorije:
Payment Tokens – služe kao sredstvo plaćanja i nisu neka inovacija jer se razni oblici koriste već desetljećima kao npr. razne vrsta bonova ili tisućljećima kao privatni novac.
Utility Tokens – omogućavaju specifičnu korisnost određenog tokena, digitalni pristup nekoj mreži, određenoj aplikaciji, proizvodu ili usluzi tj. servisu. U osnovi nisu napravljeni za investitore već prvenstveno za korisnike određenih usluga ili proizvoda i ako raste potražnja za njima, raste i vrijednost tog korisničkog (utility) tokena. Oko njih se najčešće stvaraju zajednice (community) korisnika i developera.
Asset Tokens poznati i kao Security Tokens – predstavljaju digitaliziranu imovinu. Iako je vrlo nezahvalno prevoditi ove termine na hrvatski jezik, pojam Security Tokens možemo prevesti kao vrijednosni tokeni jer su oni digitalno povezani s nekim oblikom vlasništva nad određenom vrijednošću u imovini bez obzira bila ona materijalna ili nematerijalna.
Digitalizirati i tokenizirati se može bilo koji oblik i kategorija od bonova za plaćanje preko ideja i umreženosti u utility tokene do imovine u security tokene, tj. javnih i privatnih vrijednosnih papiri svih vrsta, izvedenica, nekretnina, dugova, kredita, štednje, slika, autorskih prava, pokretnina itd.
U osnovi gotovo svaka kriptovaluta / digitalna imovina zapravo ima karakteristike svih triju kategorija u nekom omjeru pa ih zapravo određuje dominanto obilježje prema kojem se onda svrstavaju u neku od te tri navedene kategorije. Tu dolazimo do zbunjujuće, no bitne razlike u stvaranju novih poslovnih modela koji se razvijaju u digitalnoj ekonomiji. U tradicionalnoj ekonomiji u poduzetničkom poslu razlikujemo razne vrste stakeholdera (dionike) uključene u taj poduhvat kao npr. vlasnike, zaposlenike, klijente i korisnike proizvedene robe ili servise koje oni nude, a međusobna plaćanja se obavljaju s novcem u raznim valutama. U digitalnom ekonomskom svijetu je to sve isprepleteno i povezano kroz stvaranje community-a, neke vrste interesne zajednice oko pojedine kriptovalute koja razvojem svog modela pokušava dati dodatnu vrijednost onome za što je napravljena, tj. koji problem pokušava riješiti ili za poboljšanje neke funkcionalnosti u ljudskoj djelatnosti koje u tom segmentu želi unaprijediti. Ta isprepletenost se vidi kroz to da je ta korisnost (utility), zatim vrijednost samog tokena i mogućnost direktnog plaćanja njime sadržana u zajedničkom obliku kroz specifične karakteristike određene kriptovalute.
Danas najpoznatiji projekt na blockchainu je Bitcoin, a ujedno je I najstariji. U osnovi zamišljen kao jednostavno prenosiv i pouzdano se čuva kao osobna imovina bez mogućnosti utjecaja drugih. Često se uspoređuje sa zlatom jer je njegova vrijednost među korisnicima vrlo slično kao i kod zlata određena konvencijom i prihvaćena kao odnos ponude i potražnje. Sve to je moguće zbog posebne, digitalne naravi I ograničene količine Bitcoina. U osnovi iste ili vrlo slične karakteristike ima i zlato, ali u materijalnom svijetu. Onaj tko ne razlikuje funkcioniranje digitalnog svijeta (baziranog na blockchain-u i drugim novim tehnologijama) od danas uobičajenog funkcioniranja u materijalnom ili dematerijaliziranom svijetu (baziranom na internetu), neće Bitcoinu pridavati nikakvu vrijednost osim špekulativne (u negativnom smislu te riječi), a zbog tog nerazumijevanja ne može se voditi smislena rasprava o statusu Bitcoina kao oblika neke vrijednosti.
Nedostatak regulatornog okvira kao i nedovoljna razvijenost digitalne ekonomije uzrokuje volatilnost kripto imovine kojoj svjedočimo, uključujući i Bitcoin kao najvećem među njima. Iako su mnogi entuzijasti „novog kripto poretka“ to željeli i naglašavali digitalna imovina nikada nije ni bila nešto posebno odvojena od ostalih kategorija imovine te je time također kao i sve imovine podložna raznim utjecajima koji im se događaju u poslovnim, ekonomskim i financijskim procesima, naravno uz uvažavanje specifičnosti važeće za određenu vrstu imovine. Obzirom na nerazvijenost digitalne ekonomije, takva imovina je dodatno volatilna. Npr. zlato ima vrlo mali udio u ukupnoj imovini kao i u financijskim tokovima tradicionalnog svijeta, dok Bitcoin ima skoro 40% udjela u digitalnom svijetu što samo po sebi puno govori o nerazvijenosti digitalne ekonomije. Kada udio Bitcoina u kripto svijetu bude izražen u jednoznamenkastim brojkama (sve bližima nuli) to će značiti kako je ta industrija narasla i rizični će biti novi projekti, a mnogi stari i dokazani će imati stabilniju vrijednost te time i svi zajedno bitno manju prosječnu volatilnost. Smatra se da je danas razvijenost blockchain tehnologije usporediva s razvijenošću interneta u devedestim godinama prošlog stoljeća, a krivulja implementacije im je gotovo identična. (infografika u prilogu)
S propadanjem velikih projekata na blockchainu kao što je Terra / Luna ili dijelova infrastrukture te digitalne ekonomije kao što su FTX burza ili Celsius naravno da se širi strah i nepovjerenje te se svemu gubi vrijednost padom cijena zbog nepovjerenja i jer je industrija nerazvijena. To možemo usporediti s krizama u internet ekonomiji (najpoznatija je dotcom kriza), ali te propasti tada mnogih velikih projekata i kompanija nisu uništile internet kao novu tehnologiju koja je otvorila prilike u dematerijaliziranoj ekonomiji i koja se do danas razvila u prije neslućenim dimenzijama. Ista je situacija sada s blockchain-om. Ta tehnologija uz druge nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija (AI), pametni ugovori, internet stvari (IoT) itd. stvara infrastrukturu digitalne ekonomije, a Bitcoin joj je najpoznatiji predstavnik, no ne i najreprezentativniji (npr.Ethereum je puno prikladniji). Jednostavno je previše Bitcoina u javnosti, a premalo drugih projekata na blockchain-u i još se uvijek govori o tome kako ta nova tehnologija funkcionira, a ne o tome koje probleme ljudima rješavaju projekti napravljeni na njoj.
Danas više nitko ne pita kako funkcionira Internet već što se sve s njime može postići i kako na njemu zaraditi novce. Tako i blockchain s novim tehnologijama otvara metaverzum, stvara web3, razvija NFT projekte i pomiče granice poznatog nam svijeta uključujući nas u digitalnu ekonomiju brzo i nesmiljeno kao što nam je to napravio internet u komunikaciji pretvorivši telefon u mobitel, aparat na kom je telefoniranje samo jedna od stotine mogućih i novih funkcionalnosti koje smo njime dobili.
Milan Horvat